| Chapter 41 |
1 |
Poslije dvije godine usnu faraon da stoji pokraj Nila. |
2 |
Iz Nila iziđe sedam krava, lijepih i debelih; pasle su po šašu. |
3 |
Ali odmah poslije njih iz Nila iziđe sedam drugih krava, ružnih i mršavih, te stanu uz one krave na obali Nila. |
4 |
Ružne i mršave krave požderu ono sedam lijepih i pretilih, i uto se faraon probudi. |
5 |
Opet zaspi te usnu drugi san: sedam punih i jedrih klasova izraste na jednoj stabljici. |
6 |
Ali, eto, poslije njih uzraste sedam klasova šturih, istočnjakom opaljenih. |
7 |
Šturi klasovi proždru sedam jedrih i punih klasova. I faraon se probudi, i gle: bio je to san. |
8 |
Ujutro faraon bijaše uznemiren u duši, pa pozva sve čarobnjake i sve mudrace egipatske: ispriča im faraon svoje sne, ali mu ih nitko nije mogao protumačiti. |
9 |
Onda progovori faraonov glavni peharnik: "Moram danas spomenuti jedan svoj propust. |
10 |
Jednom, kad se faraon razljutio na svoje službenike, mene i glavnog pekara stavio je u zatvor u zgradi glavnog upravitelja. |
11 |
Usnusmo san iste noći, i ja i on, ali je svaki od nas usnuo san drugog značenja. |
12 |
Onda je s nama bio neki mladi Hebrej, sluga zapovjednika straže. Ispričasmo njemu svoje sne, a on nam ih protumači: kaza svakom značenje njegova sna. |
13 |
Kako nam ih je protumačio, tako nam se i dogodilo: mene vratiše na moje mjesto, a onoga objesiše." |
14 |
Faraon odmah pošalje po Josipa; izvuku ga brže-bolje iz tamnice; ošišaju mu kosu, obuku novo odijelo i on stupi pred faraona. |
15 |
Onda faraon reče Josipu: "Usnuo sam san, a nitko ga ne može protumačiti. Čuo sam o tebi da možeš protumačiti san čim ga čuješ." |
16 |
"Ništa ja ne mogu", odgovori Josip faraonu, "nego će Bog dati pravi odgovor faraonu." |
17 |
Onda je faraon pripovjedao Josipu: "U svom snu stojim na obali Nila. |
18 |
I gle! Iz Nila iziđe sedam debelih i lijepih krava. Pasle su po šašu. |
19 |
Poslije njih izađe drugih sedam krava. Bile su mršave, vrlo ružne i koštunjave. Još nikad ne vidjeh onako ružnih krava u svoj zemlji egipatskoj! |
20 |
I sedam mršavih i ružnih krava proždru prvih sedam debelih krava. |
21 |
Pa iako su ih progutale, nije se vidjelo da im je što u trbuhu: bile su ružne kao i prije. Uto se probudim. |
22 |
Zatim sam u snu vidio kako na jednoj stabljici uzraste sedam punih i lijepih klasova. |
23 |
Ali poslije njih uzraste sedam klasova zgrčenih, šturih, istočnjakom opaljenih. |
24 |
I šturi klasovi proždru sedam jedrih klasova. Kazao sam ovo i vračarima, ali nema nikoga da mi razjasni." |
25 |
Onda Josip reče faraonu: "Faraonov je san samo jedan: Bog javlja faraonu što kani učiniti. |
26 |
Sedam lijepih krava, to je sedam godina; sedam lijepih klasova opet je sedam godina. Tako je samo jedan san. |
27 |
Sedam mršavih i ružnih krava poslije njih, a tako i sedam praznih, istočnjakom opaljenih klasova, označuje sedam gladnih godina. |
28 |
To je ono što sam već faraonu rekao: Bog objavljuje faraonu što kani učiniti. |
29 |
Dolazi, evo, sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj. |
30 |
A poslije njih nastat će sedam gladnih godina, kada će se zaboraviti sve obilje u zemlji egipatskoj. |
31 |
Kako glad bude harala zemljom, neće se ni znati da je u zemlji bilo obilje - zbog gladi koja će doći - jer će biti vrlo velika. |
32 |
A što se faraonov san ponovio, znači da se Bog na to zaista odlučio i da će to uskoro provesti. |
33 |
Zato neka faraon izabere sposobna i mudra čovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom. |
34 |
Nadalje, neka se faraon pobrine da postavi nadglednika u zemlji koji će kÓupiti petinu sve žetve u zemlji egipatskoj za sedam godina obilja. |
35 |
Neka skupljaju od svakog žita za sedam dobrih godina što dolaze; neka s ovlaštenjem faraonovim sabiru žito za hranu i pohranjuju ga po gradovima. |
36 |
Neka zalihe služe za hranu u zemlji za sedam godina gladi što će snaći zemlju egipatsku, tako da za gladi zemlja ne propadne." |
37 |
Svidje se odgovor faraonu i svim njegovim službenicima. |
38 |
Zato faraon reče svojim službenicima: "Zar bismo mogli naći drugoga kao što je on, čovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Božjim?" |
39 |
A onda faraon reče Josipu: "Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao što si ti. |
40 |
Ti ćeš biti upravitelj moga dvora: sav će se moj narod pokoravati tvojim naredbama. Jedino prijestoljem ja ću biti veći od tebe. |
41 |
Postavljam te, evo," reče faraon Josipu, "nad svom zemljom egipatskom." |
42 |
Poslije toga skine faraon sa svoje ruke pečatni prsten i stavi ga Josipu na ruku. Zatim zaodjene Josipa odjećom od najljepše tkanine, a o vrat mu objesi zlatan lanac. |
43 |
Vozio se on u kolima kao njegov zamjenik, a pred njim klicahu: "Abrek! Na koljena!" Tako ga postavi nad svu zemlju egipatsku. |
44 |
Još faraon reče Josipu: "Premda sam ja faraon, neće nitko dići svoje ruke ni noge bez tvog odobrenja u svoj zemlji egipatskoj." |
45 |
Faraon nazva Josipa "Safenat Paneah", a za ženu mu dade Asenatu, kćer Poti-Fere, svećenika u Onu. I Josip postade poznat po zemlji egipatskoj. |
46 |
Josipu je bilo trideset godina kad je stupio u službu faraona, kralja egipatskog. A otišavši Josip ispred faraona, putovao je po svoj zemlji egipatskoj. |
47 |
Za sedam rodnih godina zemlja je rađala u obilju; |
48 |
on je - u tih sedam godina što ih je egipatska zemlja uživala - kÓupio od različite ljetine i hranu pohranjivao u gradove, smještajući u svakom gradu urod iz okolnih polja. |
49 |
Tako Josip nagomila mnogo žita, kao pijeska u moru, pa ga prestade i mjeriti jer mu mjere ne bijaše. |
50 |
Dok još ne nasta gladna godina, Josip imade dva sina koje mu rodi Asenata, kći Poti-Fere, svećenika u Onu. |
51 |
Prvorođencu Josip nadjenu ime Manaše, "jer Bog je", reče, "dao te sam zaboravio svoje teškoće i svoj očinski dom." |
52 |
Drugomu nadjenu ime Efrajim, "jer Bog me", reče, "učinio rodnim u zemlji moje nevolje." |
53 |
Sedam godina obilja koje je uživala zemlja egipatska dođe kraju, |
54 |
a primače se sedam gladnih godina, kako je Josip prorekao. U svim zemljama bijaše glad, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha. |
55 |
A kad je i sva zemlja egipatska osjetila glad, puk zavapi faraonu za kruh; a faraon reče Egipćanima: "Idite k Josipu i što god vam rekne, činite!" |
56 |
Kad se glad proširi po svoj zemlji, Josip rastvori skladišta te je Egipćane opskrbljivao žitom, jer je glad postala žestoka i u zemlji egipatskoj. |
57 |
Sav je svijet išao u Egipat k Josipu da kupuje žita, jer je strašna glad vladala po svem svijetu. |